OD PRVIH SUDACA
DO UDRUGE ZAGREBAÄŒKIH KOŠARKAŠKIH SUDACA
Dolaskom košarke na ove naše prostore, a pogotovo odigravanjem prve utakmice u Zagrebu, 1929. godine, došla je i potreba za košarkaškim sucima koji su dio košarkaškog dogaÄ‘anja. Prve utakmice sudili su tada jedini poznavaoci košarkaške igre i pravila – sami igraÄi.
Prvi tećaj i ispit za košarkaške suce održan je u Zagrebu 1935. godine, a s uspjehom su ga položili: Josip Bingula, Franjo Birtić, Milan Kobali, Marijan Maržan, Zvonko Neferović, Božidar Stefanini, Jovan Tomić i Zdenko TonÄić.
Dva zagrebaÄka suca, Josip Bingula i Božidar Stefanini, sudili su na prvom košarkaškom prvenstvu u Borovu, 1940. godine.
Kako je košarka velikim koracima napredovala ukazala se potreba za većim brojem košarkaških sudaca, a ujedno i za prijevodom košarkaških pravila, koje je izdala meÄ‘unarodna košarkaška organizacija FIBA, na Äemu je najviše radio Milan Kobali.
Za prvog meÄ‘unarodnog suca iz Zagreba predložen je 13.03.1940. god. Milan Kobali. Priliku je dobio tek 1948.g. kada je položio teoretski dio u Sofiji, a praktiÄni 1950.g. u Nici, kada je postao prvi ZagrebaÄki, ali i Hrvatski sudac sa FIBA znakom.
Nosioci kvalitete košarkaškog suÄ‘enja u Zagrebu 50-ih i 60-ih godina uz Kobalija bili su još meÄ‘unarodni FIBA suci: Branimir Volfer (MeÄ‘unarodni postao 1954. g. U Budimpešti), Vojislav Brnetić (MeÄ‘unarodni postao 1957.g. u Sofiji), Željko Cindrić (MeÄ‘unarodni postao 1958. g. u Parizu), Vladimir Mahovlić (MeÄ‘unarodni postao 1958.g. u Parizu) i Miroslav Franjković (MeÄ‘unarodni postao 1964.g. u Beogradu), te Savezni suci: Dragutin Drofenik, Vladimir Pokaz i Berislav Turudija.
Nosioci kvalitete košarkaškog suÄ‘enja u Zagrebu 70-ih i 80-ih godina bili su meÄ‘unarodni suci s FIBA znakom: Miroslav Prelogović (MeÄ‘unarodni postao 1970.g. u Mamai), Ilija Matijević (MeÄ‘unarodni postao 1973.g. u Halle am Sale), , Eduard Tartaglia (MeÄ‘unarodni postao 1983.g. u Baselu), Mirsad Beganović (MeÄ‘unarodni postao 1978.g. u Bukureštu), Ivica Jović (MeÄ‘unarodni postao 1987.g. u Amsterdamu), te Savezni suci: Antun Teskera, Boris ZidaniÄ, Dilaver Parić, Božidar Štark, Dane Kasunić, Senad Beganović, Ivica Malekin, Damir Brnetić i Zvonko Zima.
Raspadom bivše države formiraju se nove liste košarkaških sudaca i na scenu stupaju neki novi klinci, koji uz ogromnu pomoć kolega na zalasku svojih karijera, E. Tartaglie, M. Beganovića i I. Jovića expresno stasaju i postaju nosioci kvalitete suÄ‘enja u Zagrebu 90-ih i do današnjeg dana. Predvodnik novog vala zagrebaÄkih sudaca je meÄ‘unarodni FIBA sudac TonÄi Anzulović (MeÄ‘unarodni od 1996.g. u Bratislavi), a tu su i državni suci: Goran Maras, Alfred Jovović, Tomislav Prpić, Nikola Perlić, Zlatko Galiot i Hrvoje Jelavić. Kasnije su Alfred Jovović (2005) i Nikola Perlić (2011) postali meÄ‘unarodni FIBA suci. Naša udruga se takoÄ‘er može pohvaliti i prvom ženom u Hrvatskoj koja je postala FIBA sudac, to je uspjelo Jeleni Tomić 2007. godine.
ÄŒlan Udruge zagrebaÄkih košarkaških sudaca je od 1999.g. i jedan od najboljih hrvatskih sudaca SrÄ‘an Dožai (FIBA sudac od 1993.), koji je došao u Zagreb živjeti kao već afirmirani sudac.
Najveće priznanje meÄ‘unarodne košarkaške federacije FIBA-e, nominacija za neko od natjecanje reprezentacija, od zagrebaÄkih sudaca dobili su:
Ilija Matijević – Sudio Olimpijske igre Moskvi 1980
TonÄi Anzulović – Sudio Eurobasket u Švedskoj 2003
Paralelno s porastom broja sudaca rastao je i broj opunomoćenika, tj. osoba koje su pratile razvoj sudaca i pomagale im u ispravljanju grešaka i nedostataka. Najviše opunomoćenika došlo je iz redova sudaca nakon završetka aktivne sudaÄke karijere. Zagreb se i tu može ponositi s istaknutim FIBA COMMISSIONERS: Željko Cindrić (od 1970.), Vladimir Mahovlić (od 1977.), Miroslav Prelogović (od 1983.), Boris Lalić (od 1987.) Berislav Turudija (od 1991.), Ilija Matijević (od 1992.), Eduard Tartaglia (od 1995.), Ivica Jović (od 1998.), Nenad Štancl (od 2003.) i Nikola Rukavina (od 2005.). Prva žena iz Hrvatske koja je postala FIBA Commissioner Älan je naše Udruge, rijeÄ je o Alki Sinković koja je ispit položila 2007. godine.
Najveće priznanje od naših meÄ‘unarodnih opunomoćenika dobio je Eduard Tartaglia koji je bio opunomoćenik na Final Four-u Eurolige 2002. godine u Bologni.
I na kraju posebno treba istaknuti da su zvanje Nacionalni FIBA INSTRUCTORS do sada stekla samo dvojica naših Älanova: Milan Kobali 1956. i Eduard Tartaglia 1996. godine.
Eduard Tartaglia, prvi Nacionalni FIBA instruktor u samostalnoj
Hrvatskoj državi, i opunomoćenik na Final four-u Eurolige u Bologni 2002
Sve tri kategorije u kojima imamo svoje predstavnike su veliko priznanje zagrebaÄkoj i hrvatskoj košarci, Äime se možemo ponositi.
Nepravda bi bila ovdje ne spomenuti brojne pomoćne suce koji u sjeni obavljaju svoje zahtjevne zadaće i kad ih obave besprijekorno nitko i nezna da su bili sudionici utakmice, ali zato gode pohvale i priznanja koja dolaze sa svih strana za njihov rad, bilo iz Zagreba, Hrvatske ili Europe.
PoÄetkom Hrvatske samostalnosti suci i opunomoćenici poÄinju raditi na svom statusu u okviru košarkaške obitelji. U poÄetku su djelovali kao SudaÄka komisija pri košarkaškom savezu Hrvatske, da bi već 1992. osnovali Udrugu Hrvatskih košarkaških sudaca koja je kao samostalni pravni subjekt ravnopravno ukljuÄena u odluÄivanje po svim pitanjima vezanim za košarkaške suce i opunomoćenike (liste sudaca za pojedina natjecanja, isticanje kandidata za meÄ‘unarodne suce . . . ).
Nakon što je osnovana Udruga Hrvatskih košarkaških sudaca, kao krovna Udruga, po županijama su osnivane Udruge sudaca pa je tako u Zagrebu, 21.11.1995.g. osnovana Udruga zagrebaÄkih košarkaških sudaca (dalje u tekstu skraÄeni naziv: UZKS) prva županijska Udruga u Hrvatskoj koja je pokrivala ZagrebaÄku županiju i Grad Zagreb. Prvi predsjednik UZKS bio je TonÄi Anzulović, a tajnik Mirsad Beganović. Iste godine UZKS je ukljuÄena u rad Skupštine košarkaškog saveza Zagreba kao punopravni Älan s ostalim pravnim subjektima, s dva predstavnika u Skupštini. Godine 1998. izvršeno je zakonsko usklaÄ‘ivanje Statuta UZKS, a ujedno i izabrano novo rukovodstvo. Novi predsjednik je Božidar Štark, a tajnik TonÄi Anzulović.
Krajem 2001. godine Älanovi UZKS ponovno su birali novo rukovodstvo, pa je za predsjednika izabran Eduard Tartaglia, a za tajnika TonÄi Anzulović. ÄŒlanovi Izvršnog odbora su: Dragutin Drofenik, Jadranko Perlić, Božo Perković, Aleksandar Ekart i SrÄ‘an Dožai.
PoÄetkom 2010. god. toÄnije 08.01.2010. godine održana je turbulentna izborna Skupština nezadovoljnog i razjedinjenog Älanstva na kojoj su izabrani novi predsjednik i tajnik te Älanovi Izvršnog odbora. Za predsjednika je neoÄekivano izabran TonÄi Anzulović, a za tajnika Vedran Žabka. ÄŒlanovi Izvršnog odbora su: Tea Branković, Zoran Lojdl, Aleksandar Ekart, Božo Perković i Dario Cvek. Zbog nemoguÄnosti punog angažmana ili nezadovoljstva radom ostavke su dali tajnik Vedran Žabka i Älanovi IO Božo Perković, Dario Cvek i Zoran Lojdl. Na redovitim zasjedanjima Skupštine izabran je novi tajnik Hrvoje Jurković, te Älanovi IO Ivica Malekin, Tomislav Prpić i Damir Palavra Äiji mandati traju do nove izborne Skupštine 2014. godine.
Dana 21.02.2014. održana je nova Izborna Skupština, na kojoj su potvrÄ‘eno dotadašnje vodstvo UZKS. Za predsjednika ponovo je izabran TonÄi Anzulović, tajnik je ostao Hrvoje Jurković, a Älanovi Izvršnog odbora su: Tea Branković, Lea Erak, Damir Palavra, Tomislav Prpić i Aleksandar Ekart. Vodstvo Udruge svoj je mandat odradilo u cijelosti.
2018. godine dolazi do novih redovnih izbora unutar Udruge. Izborna Skupština održana je 12.04.2018., na kojoj dolazi do promjene vodstva Udruge. Velikom većinom glasova Älanova, za predsjednika je izabran Božo Perković, za tajnika Goran Rogić, a Älanovi izvršnog odbora postaju: Aleksandar Ekart, Bojan Kruljac, Tajana Meglaj, Hrvoje Muhvić i Matko Pauković. Na navedenoj Skupštini izabrana su i sva ostala tijela Udruge, Äiji mandat traje do 2022. godine.
Pripremio:
Izvršni odbor UZKS-a
NAPOMENA: za ovaj tekst korišten je Älanak koji je napisao gosp. Berislav Turudija:
„Svi naši meÄ‘unarodni suci – od Milana Kobalija do TonÄija Anzulovića“ te dio teksta napisan od strane bivšeg predsjednika.